Goranski olimpijci

Jakov Fak

Ako netko odluči napisati tekst ili osvrt tada za to mora imati i dobar razlog. Često puta povod za pisanje pronalazim među svojim prijateljima, poznanicima, športašima i športskim djelatnicima te naravno svojoj obitelji. Koliko sam se samo puta našao u prigodi da prepričavamo brojne anegdote vezane uz šport i organizaciju športskih natjecanja. Kada podvučem crtu mogu konstatirati da što dublje ulazim u tu problematiku shvatio sam da ima zaista neosnovano puno zaboravljenih sitnica koje ostaju nedorečene do te mjere da postaju pogodno tlo za raznovrsne manipulacije. Jal, povrijeđene taštine i bespotrebne prepirke sastavni su dio našeg goranskog mentaliteta, nemojte misliti da je i u športu drugačije. Ponekad kada pogledate oko nas gotovo da se ne mogu sjetiti kada smo svi zajedno bili u nekom ozbiljnom projektu. Koristim ovu priliku povodom formiranje delničke sportske zajednice da skrenem pozornost da šport nudi platformu za suradnju a jedna o od tema koja nikoga ne bi trebala zasmetati su naši goranski olimpijci koji su često nepravedno zanemareni. Zapitajmo se danas da li uopće znamo tko su ti ljudi, gdje su završili nakon športskih i olimpijskih karijera...

Kad ćemo nastupati za Hrvatsku

Damir Jurčević

Ako ste mislili da ideja olimpizma na našim prostorima živi od 90-tih godina prošlog stoljeća, grdno ste se prevarili, morate se vratiti u 90-te godine 19 stoljeća kada su održane i prve moderne Olimpijske igre a otac hrvatskog olimpizma i modernog športa u Hrvata Franjo Bučar je tek navršavao 30-tu godinu života. Premda profesor književnosti bio je pokretač mnogih športskih aktivnosti a jedno od najznačajnijih postignuća je to što je u školski program uveo tjelovježbu kao nastavni predmet. Izuzete napore činio je da hrvatski športaši nastupaju na olimpijskim igrama pod hrvatskim stijegom, međutim zbog složenih političkih prilika toga doba (op. Hrvatska je bila sastavni dio Austro-ugarske monarhije) a i krutih stavova IOC (međunarodnog olimpijskog komiteta) nije uspio u tome. Završetkom prvog svjetskog rata sa političkih karata nestala je Austro-ugarska monarhija, te je Franjo Bučar 14. lipnja 1919. godine u Zagrebu uspio osnovati Hrvatski olimpijski odbor. Kako ubrzo Hrvatska ulazi u politički savez sa Slovenijom i Srbijom a zatim i u Kraljevinu Jugoslaviju, značaj osnovanog odbora bio je sve manji a važnost u cijeloj priči preuzima Jugoslavenski olimpijski odbor koji nas prati sve do raspada Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske. Upravo osamostaljenje Hrvatske doprinijelo je da se 10. rujna 1991. godine ponovo u Zagrebu formira Hrvatski olimpijski odbor, te da nam se u vihoru rata odškrinu vrata nastupa na zimskim Olimpijskim igrama u Aberville-u.

Kome smetaju zimske olimpijske igre

Adrijana Stipaničić Mrvelj

Svaki povijesni događaj ima svoju uvertiru pa tako je bilo i prilikom pokretanja zimskih olimpijskih igara. Visoki švedski športski dužnosnici koji su početkom prošlog stoljeća vodili glavnu riječ u europskom športu a uvelike su određivali i smjernice kako će se razvijati i olimpijski šport odlučili su napraviti presedan. Nesumnjivo veliko iznenađenje na VI. OI u Londonu je izazvalo natjecanja u klizanju. Ako niste znali prvo zatvorene klizalište sa umjetnim ledom je napravljeno u Londonu još davne 1876. godine. Upravno taj događaj je bio presudan za budućnost zimskih igara jer je on izazvao veliki konceptualni sukob, sa jedne strane bili su zagovornici antičke tradicije igra po kojoj Grci nisu imali pojma što je klizanje, a najveći i neočekivani otpor ideji zimskih olimpijskih igra je došao iz skandinavskih zemlja koje su željele sačuvati svoje „nordijske igre“ kao centralno natjecanje u zimskim sportovima. No, nakon dosta natezanja skandinavci su popustili i mogle su zaživiti prve zimske olimpijske igre koje su se održale 1924. godine u francuskom gradu Chamonixu.

Alen Abramović

13 goranskih sportaša i 12 goranskih sportskih djelatnika na Olimpijskim igrama

Kada su u pitanju zimske olimpijske igre onda mi gorani se imamo zaista čime podičiti. Naši skijaši nordijci su uspjeli još na ZOI 1956 u Cortina d´Anpeezo ponajprije zahvaljujući povijesnom nastupu Nade Birko-Kustec osjetiti čar olimpijskih igra, kada uzmete u obzir da su skijaši alpinci tek na ZOI 1992 u Albertvillu uspjeli imati svoj premjerni nastup na Igrama onda zaista nemamo razloga za skromnost. Kako do sada nitko nije objedinio sve goranske olimpijce na jednom mjestu ovo je možda prava prigoda za to:

Goranski sportaši učesnici Olimpijskih igara:

• VII ZOI 1956 Cortina d´Anpeezo  (Nada Birko – Kustec – skijaško trčanje),
• VIII ZOI 1960 Squaw Valley  (Nada Birko - Kustec – skijaško trčanje, Blaženka Tomac – Vodenlić – skijaško trčanje),
• XIV ZOI 1984 Sarajevo  (Franjo Jakovac – biatlon),
• XVI ZOI 1992 Alberville  (Siniša Vukonić – skijaško trčanje),
• XVII ZOI 1994 Lillehammer  (Antonio Rački – skijaško trčanje, Siniša Vukonić – skijaško trčanje),
• XVIII ZOI 1998 Nagano  (Antonio Rački – skijaško trčanje),
• XIX 2002 ZOI Salt Lake  (Maja Kezele – skijaško trčanje, Damir Jurčević – skijaško trčanje, Denis Klobučar – skijaško trčanje),
• XX ZOI 2006 Torino (Petra Starčević – biatlon, Maja Kezele – skijaško trčanje, Alen Abramović – skijaško trčanje, Damir Jurčević – skijaško trčanje, Denis Klobučar – skijaško trčanje),
• XXI ZOI 2010 Vancouver  (Jakov Fak, Adrijana Stipaničić Mrvelj – biatlon, Andrej Burić – skijaško trčanje),
• XXII ZOI 2014 Sochi  (Edi Dadić – skijaško trčanje),

Osim športaša tu su i sportski djelatnici koji su uzeli učešće na olimpijskim igrama:

Zoran Skender

Goranski sportski djelatnici učesnici Olimpijskih igara:

• Bor Muvrin, Mirko Bratić, Boris Gašparac – Degi, Anton Zlatko Rački, Jovica Vujnović, Miljenko Mataja – sudac/skijaško trčanje, Josip Šporer – Pepi, sudac/skijaški skokovi (XIV ZOI 1984 Sarajevo),
• Darko Štimac – trener/skijaško trčanje (XVI ZOI 1992 Alberville , XVII ZOI 1994 Lillehammer),
• Zoran Skender – trener/skijaško trčanje (XIX ZOI 2002 Salt Lake, XX ZOI 2006 Torino, XXI ZOI 2010 Vancouver, XXII ZOI 2014, Sochi),
• Duško Zatezalo – trener/skijaško trčanje (XIX ZOI 2002 Salt Lake),
• Franjo Jakovac – trener/biatlon (XIX ZOI 2002 Salt Lake),
• Damir Luketić – fizioterapeut/vaterpolo (XXIX OI 2008 Peking, XXX OI 2012 London).

Vukonić stjegonoša, Faku olimpijska medalja

Andrej Burić

Svakako kada se sagledaju i kompariraju okolnosti u kojima se dogodio prvi povijesni nastup skijašice Nade Birko – Kustec koja je kao anonimna goranska skijašica nastupila na igrama 1956, te premjerni nastup Hrvatske na igrama ratne 1992 godine može se osjetiti duh olimpizma – važno je učestvovati. Velika čast koju je dobio trkač na skijama Siniša Vukonić da bude stjegonoša dvije godine kasnije u Lillehammeru i naravno brončano biatlonsko olimpijsko odličje Jakova Faka iz Vancouvera dalo je novu dimenziju goranskog športa. Skijaški trener Zoran Skender sudionik je već na četiri olimpijade, a igre u ruskom Sočiu 2014. godine su ga sigurno promovirala u jednog od rijetkih Hrvata koji se mogu pohvaliti da su uzeli učešće na čak četiri olimpijade. Gorani mogu biti ponosni na svoje olimpijce a i športske djelatnike koji su svojim radom i transferom znanja omogućili napredak hrvatskog sporta.

Delnice imaju olimpijski zid, doduše malo zaklonjen, ali je tu!

Povodom 20-te godišnjice osnutka Hrvatskog olimpijskog odbora, članovi OK „RIS“ Delnice, Hrvatskog centra za nordijsko hodanje iz Crnog Luga, te Udruge „Zdolanjski kraj – Potok“ iz Delnica su osmislile i postavile u holu sportske dvorane olimpijski zid, koji svjedoći o sportskoj i olimpijskoj povijesti našeg kraja. Nadamo se da ćemo kroz sportsku zajednicu napraviti dodatni korak, te postaviti portrete naših olimpijaca u sportskoj dovorani, te na takav način mladim sportašima približiti dio naše bogate olimpijske povijesti. 

Denis Klobučar

Pojmovi vezani uz olimpijske igre:

IOC – međunarodni olimpijski komitet, sjedište u Lausanni, predsjednik Jacques Rogge,

HOO – Hrvatski olimpijski odbor, sjedište u Zagrebu, predsjednik Zlatko Mateša,

OLIMPIJADA – vremensko razdoblje između igara,

OLIMPIJSKE IGRE – skup natjecanja (ljetne i zimske),

OLIMPIJSKI KRUGOVI - pet međusobno povezanih krugova predstavlja jedinstvo pet (naseljenih) kontinenata (Afrika, cijela Amerika, Australija, Azija i Europa), a boje tih krugova (s lijeva na desno: plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su zato jer svaka država svijeta ima na svojoj nacionalnoj zastavi bar jednu od tih boja,

OLIMPIJSKI PLAMEN - pali se u grčkoj Olimpiji, i to ne bilo kako, nego sunčevom svjetlošću uz pomoć konkavnog zrcala. Zatim tako nastali plamen, na Olimpijskoj baklji nosi tisuće trkača, štafetno, preko svih kontinenata, do grada u kojem će se održavati Olimpijske igre i, na kraju, do istaknutog mjesta na Olimpijskom stadionu na kome će plamen plamtjeti čitavo vrijeme održavanja Igara.

OLIMPIONIK – osvajač zlate olimpijske medalje,

OLIMPIJSKA ZLATNA MEDALJA - u stvarnosti je to srebro presvučeno zlatom...

Edi Dadić

Nada Birko - Kustec

Blaženka Tomac – Vodenlić

Siniša Vukonić

Antonio Rački